14.02.2023

Koliko će nova zakonska izmjena biti korisna građanima?



Najnovija zakonska izmjena vezana za gruntovnicu stupila je na snagu, a s njom se mijenja i dosadašnja praksa neposredne predaje prijedloga i podnesaka zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda.

Od 10. veljače 2023. godine građani više ne mogu sami u gruntovnicama podnositi prijedloge za upis prava vlasništva ili brisanja tereta sa svojih nekretnina u zemljišnim knjigama, nego se moraju obratiti javnom bilježniku ili odvjetniku koji će to elektronskim putem učiniti za njih.
Iako se svaka promjena u Hrvatskoj veže uz nešto loše, jer je to često promjena neke rutine u kojoj su građani već desetljećima, za ovu se čak smatra da je korisna.
Naime, ne samo da više fizički ne morate odlaziti u gruntovnicu i nepotrebno gubiti vrijeme čekajući u redu, već će to za vas učiniti javni bilježnik ili odvjetnik elektronskim putem. Jedino što vi trebate učiniti je dostaviti dokumentaciju.

Koliko će vas to koštati?

U Ministarstvu pravosuđa i uprave tvrde da kao građani nećete biti izloženi povećanom trošku, nego da ćete i uštedjeti. Evo primjera tarife za upis uknjižbe prava vlasništva: iznose podatak da je trošak predaje prijedloga neposredno na sudu iznosio 33,18 eura, a isto je toliko koštao ako se predao putem pošte, s tim da bi ga uvećao trošak poštarine. Sada će ukupan iznos troškova za predaju prijedloga elektronički putem javnog bilježnika iznositi 29,86 eura.
Točnije, javnobilježnička tarifa za podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu iznosi 8 bodova (što je 10,62 € bez PDV-a, a s PDV-om 13,27 €), dok sudska pristojba iznosi 16,59 € (sa 33,18 € je smanjena na 16,59 € jer za elektroničke prijedloge iznosi 50 posto), čime je ukupan iznos troškova za predaju prijedloga elektroničkim putem javnog bilježnika 29,86 €.

Gdje možete podnijeti prijedlog?

Uredi javnih bilježnika i odvjetnika prostorno su raspoređeni po cijelom teritoriju RH tako da će vam novopečena usluga biti dostupnija u odnosu na prethodno zakonsko uređenje. Novo zakonodavno uređenje ima za cilj osigurati veću ažurnost zemljišnih knjiga, ali i ubrzati zemljišnoknjižne postupke koji su bili usporeni zbog velike koncentracije građanstva na jednom mjestu (npr. jedan urudžbeni šalter nadležnog suda u odnosu na velik broj javnobilježničkih i odvjetničkih ureda). Budući da su navedene izmjene osigurale vođenje zemljišnih knjiga u cijelosti u elektroničkom obliku, smanjuju se čekanja u redovima, birokracijski postupci, pa čak i cijena usluge.